Legendarni košarkaš i bivši NBA šampion, Toni Kukoč, pričao je o smrti svog prijatelja, Gorana Sobina i koliko mu je on značio u životu.
Goran Sobin, legendarni hrvatski košarkaš iz njenih najslavnijih dana je iznenada preminuo u 59. godini od posljedica srčanog udara.
“Strašno. Može li mi iko objasniti zašto samo dobri ljudi odlaze? Na stranu sve ostalo, košarka, ali Sobin je bio baš duša od čovjeka”, rekao je Kukoč pa dodao:
“Kao da sam imao neki ružan predosjećaj. Nisam mogao spavati i oko tri sata ujutro (po lokalnom vremenu) sam se digao i otišao sam pogledati mobilni, kad vidim da mi je došlo nekoliko poruka. Pišu mi svi slično: ‘Jesi li čuo za Sobina?’. Ostao sam šokiran. Zove me poslije Dino, plače on, meni suze na oči… A baš smo se na proljeće našli, Dino, Peras, on i ja. Pričali smo, zezali smo se, smijali…”, rekao je Kukoč.
Pričao je i da su se on i Sobin družili i prije nego što su počeli da se bave košarkom.
“Znao sam ga još kad sam bio dijete. Sobin je s mojom sestrom Sandrom išao u osnovnu školu, u ‘Zlate Šegvić’. Oni su bili četiri godine stariji. Znao sam već tada da igra košarku. Kasnije, u karijeri to je bio saigrač kakvog samo poželjeti možeš. Ali to što je bio borben, srčan, odličan igrač nije bilo ništa naspram tome kakav je bio kao osoba”.
Nastavio je Toni da priča o svom prijatelju i o njihovim druženjima.
“Uvijek ću pamtiti kada smo u vrijeme Jugoplastike išli svi kod njega u Kaštela. Išli smo u ribe, izvaditi mreže, a onda smo poslije kod njega pekli tu ribu, on ju je spremao. Bila je prava fešta. Sad to mogu reći bila su to pijana posla. Jedva smo poslije došli kući. Trebalo mi je kasnije dva dana da dođem sebi” – prisjećao se Kukoč pa nastavio:
“A kada smo se jednom vraćali s gostovanja, kad smo se vozili po osam-devet sati autobusom iz Ljubljane po ondašnjim jugoslovenskim cestama koje su bile kakve su bile, gledali smo film koji se zvao ‘Rollerball’. Glumio je Džejms Kan, a glavni lik Džonatan se bavio sportom koji se tako zove, u kojem se igrači ‘skejtaju’. Mi smo svi već bili nikakvi od umora, utakmice, puta. A onda je Sobin počeo glumiti da ‘skejta’ s jednog na drugi kraj autobusa, gore-dolje.
“Na kraju je digao cijeli autobus, svi smo mu vikali: ‘Džonatan, Džonatan!’ (baš kao i na kraju filma glavnom junaku navijači). Tužan sam, ali lijepo se sjetiti ovih nekih naših stvari. Bože moj ima li pravde? Ovako dobri ljudi…” – rekao je sjetni Kukoč.
