Olimpijske igre, atletski savez održan je u Moskvi u Rusiji, trajale su od 19.jula do 3.avgusta 1980. godine.
Sovjetska invazija na Avganistan u decembru 1979.godine dovela je do najvećeg bojkota u istoriji olimpijskog pokreta. SAD Predsjednik Jimmi Carter preuzeo je vođstvo u pozivu na bojkot Olimpijskih igara 1980. godine, a približno 60 drugih zemalja pridružilo se Sjedinjenim Državama i držale se podalje od Moskve.
Veliki broj zapadnih zemalja nije primjetio bojkot, naročito Velika Britanija, Francuska, Italija i Švedska. Sve ukupno je Igrama prisustvovalo oko 5.000 sportista koji predstavljaju 81 zemlju.
Protesti protiv sovjetskog prisustva u Avganistanu su se, međutim, nastavili. Nekoliko zemalja učesnica odbilo je da prisustvuje ceremoniji otvaranja, a olimpijska himna je svirana na nekoliko ceremonija medalja, umjesto odgovarajuće državne himne.
Igre su takođe povređene grubim ponašanjem gledalaca, varanjem zvaničnika i obezbeđenjem toliko nametljivim da su pobjednici na stazama bili fizički spriječeni da pobjeđuju.
Bojkot je očigledno patio od nivoa konkurencije. Sovjetski tim je osvojio 80 zlatnih medalja i 195 medalja u svemu u najkontrabilnijem završnom rezultatu od SAD dominacija Igara 1904. godine.
Takmičenje u atletici donijelo je nekoliko razočaravajućih pobjedničkih vremena. Staze na 800 i 1.500 metara pohvalile su se sa dva najbolja svjetska izvođača, Steveom Ovettom i Sebastianom Coeom, obojicom iz Velike Britanije.
Iako je Ovett pobijedio u trci na 800 metara, a Coe na 1.500 metara, obije trke odlikovale su previše oprezne trke i ne impresivna vremena. Trke na 5000 i 10 000 metara pobijedio je Miruts Iifter iz Etiopije. Žene Istočne Njemačke dominirale su plivanjem kao i 1976. godine, osvojivši 11 od 13 zlatnih medalja. Sovjetski ljudi, predvođeni Vladimirom Salnikovom, pobijedili su u