Bliži se 23. fudbalski Mundijal, a današnji “flashback” posvećen je posljednjem velikom meču koji je bivše država, SFRJ, igrala na Svjetskom prvenstva. Eleminacija od Argentine u četvrtfinalu planetarnog šampionata u Italiji, tog 30. juna, 1990. godine bila je početak raspada velikog tima, koji je mnogo obećavao.
Bio je to meč koji se prepričava i danas.
Od crvenog kartona Refika Šabanadžovića, preko velike prilike Dejana Savićevića, Ivkovićeve odbrane penala Maradoni, prečke Piksija Stojkoviča i na kraju promašaju Faruka Hadžibegića koji je eliminisao Jugoslaviju.
Predsjednik FSCG, Dejan Savićević ovaj meč počeo je sa klupe za rezervne igrače, ali je mogao da izraste u heroja u petom minutu prvog produžetka.
Ipak, “Genije” je sa pet metara poslao loptu preko prečke, nakon što se Stojković prethodno odlično izborio za prostor za asistenciju na lijevoj strani.
“Odskočila mi je lopta. Postoji snimak iza gola, gdje se vidi kako mi lopta odskače, skoro sam ga vidio i poslao Piksiju. Bilo mi je nemoguće da u toj poziciji podignem. To se dogodilo i promašio sam polufinale”, govorio je Savićević nekoliko godina kasnije u razgovoru sa Nebojšom Petrovićem u rubrici “Mojih Top 11”.
REGISTRUJTE SE i pratite svoju omiljenu ponudu na jednom mjestu.
Tim Jugoslavije koji je predvodio Ivica Osim bio je sačinjen od fudbalskih velikana sa ovih prostora. U prvih 11 igrali su:
Tomislav Ivković, Dragoljub Brnović, Faruk Hadžibegić, Davor Jozić, Predrag Spasić, Zoran Vulić, Robert Prosinečki, Dragan Stojković, Rafik Šabanadžović, Vujadin Stanojković, Safet Sušić (66. Dejan Savičević) i Zlatko Vujović.
Imali su kvalitet da igraju sa svima, to su pokazali i eliminacijom Španije u osmini finala kada je Piksi Stojković bio nezaustavljiv za “furiju”.
“Gaučose” je predvodio legendarni Dijego Maradona, a tim su činili još:
Serhio Gojkočea, Hose Sericuela, Hulio Olartikoečea, Oskar Ruđeri, Huan Simon, Horhe Buručaga, Hose Basualdo, Rikardo Giusti, Gabrijel Kalderon i Klaudio Kaniđa. Igrali su još: Pedro Troljo i Gustavo Dezoti.
Utakmicu protiv Argentine dodatno je “pokvario” švajcarski sudija Kurt Retlisberher, koji je u 30. minutu prestrogo isključio Rafika Šabanadžovića zbog starta nad Maradonom.
Jugoslavija je na ovom susretu prijetila najviše preko Sušića, Prosinečkog, Savićevića i Stojkovića.
Na drugoj strani najazapaženiji su bili Kaniđa, Buručaga, Ruđeri i Maradona.
Ipak, ni “gaučosi” nijesu mogli da ugroze Ivkovića, pa se poslije 120 minuta pristupilo izvođenju penala.
Ivković je na golu Sportinga iste godine odbranio penal Maradoni u Kupu UEFA, a njihova opklada od 100 dolara prepričavala se i kasnije.
“Svi pamte moj odbranjeni jedanaesterac Maradoni, a vjerujte mi, sve bih dao da ga nisam obranio i da smo prošli u polufinale. Te iste sezone obranio sam mu jedanaesterac u Kupu UEFA kada su igrali moj Sporting i njegov Napoli. Na toj utakmici kladio sam se s njim da ću mu obraniti. I dobio sam opkladu”, pričao je pre nekoliko godina Ivković za “Večernji list”.
Zaustavio je golman Jugoslavije Maradonu, ali je Piksi Stojković pogodio okvir gola ranije na drugoj strani.
Pogađali su Prosinečki i Savićević, rezultat bio 2:2, a nakon promašaja Pedra Trolja Jugoslavija je imala priliku da povede.
Faruk Hadžibegić se spremao da šutne, ali je sudija tražio da umjesto njega to bude Dragoljub Brnović kako ne bi odstupali od unaprijed određenog redosljeda.
Vratio se tadašnji defanzivac Sošoa na centar, da bi Brnovićev udarac zaustavio Gojkočea.
Bili su Argentinci precizni na drugoj strani, tačnije Gustavo Dezoti, da bi velika odgovornost nakon toga bila na Faruku Hadžibegiću.
Bivši selektor Crne Gore nije uspio da savlada Gojkočeu koji je donio “gaučosima” veliko slavlje.
Nekoliko godina kasnije Hadžibegić je komentarisao ovaj promašaj, koji je po njegovom mišljenju mogao da utiče da i rata u bivšoj Jugoslaviji ne bude.
“Da sam dao gol, uvjeren sam da bismo prošli u polufinale. I ne zvuči pretenciozno, ali mislim da kasnije ne bi došlo do rata. Kada vidimo šta se danas događa u svijetu, očito je da se ništa nije naučilo iz istorije i da se nije naučila lekcija iz bivše Jugoslavije. To je dokaz da političari žele rat, a ne narod”, govorio je Faruk Hadžibegić godinama nakon toga.
Bilo je ovo četvrto, posljednje Svjetsko prvenstvo koje je SFRJ igrala nakon Čilea 1962, Zapadne Njemačke 1974. i Španije 1982. godine.
Pročitajte i ovo: Savić komandovao odbranom, Trabzon u polufinalu Kupa
