Četiri skakonice bile su u centru pažnje prethodnih dana, kada je Bišofshofenu Danijel Čofening stigao do “zlatnog orla” prije legendarnog Štefana Krafta.
U današnjoj rubrici Nezaboravnih momenata izdvojili smo jedan ski-skok iz 1977. godine, koji je poništen iako je njime postavljen svjetski rekord, a mogao je i da ugrozi život i karijeru jugoslovenskog takmičara.
Kroz istoriju ski-skokova, rekordi iu Planici su se oborali u kratkom intervalu sve dok na scenu nije stupio takmičar iz Jugoslavije, Bogdan Norčič.
Poslije skoka Jožeta Šilibara u Obesdorfu 1961. godine, čekalo se 16 godina da jedan takmičar iz Jugoslavije dođe do rekorda.
Bogdan Norčić je najveći uspjeh ostvario 1979. godine kada je u Garmiš-Partenkirhenu, u okviru čuvene Novogodišnje turneje zauzeo drugo mjesto, a jedan njegov skok, dvije godine ranije, postavio je rekord koji je u Planici oboren tek nakon 14 godina, kada je Andre Kizeveter skočio 196 metara.
Registrujte se uz promo kod SPORT, preuzmite bonus i kladite se na najbolju sportsku ponudu klikom OVDJE.
Norčič je kao predskakač 1977. godine, trebao da zagrije domaće navijače u Planici ali je poslije svađe sa organizatorima, zbog nepristajanja da se smanje početak zaletišta na barem dva nivoa niže, krenuo u rizičan skok.
Ostvarivši brzinu na mostu od čak 114 km/h, Norčič je imao odličan odraz koji mu je omogućio visok let, koji je oduševio, a ujedno uplašio publiku ali samog skakača.
Bilo je jasno da će svjetski rekord Tonija Inauera biti pomjeren, a skok od 181 metar završio je Slovenac sa nesigurnim doskokom.
Norčič je dotakao tlo rukama pa je odlučen da mu se ovaj rekord poništi.
Ipak, ovaj rezultat je morao ostati upisan. Prvi put je neki takmičar uspio da skoči preko 180 metara.
„Prestrašio sam se. Kao nikad. Srce je htjelo da iskoči, pobjegne. Tih sedam sekundi, koliko je trajao let, za mene su bili čitava vječnost. Visoko u vazduhu bio sam potpuno bespomoćan. Htio sam dolje na snijeg, ali nijesam mogao. Odozgo rekordni skok izgleda neuporedivo stravičnije. Sve mi je bilo ravno. A znao sam padnem li na ravni dio doskočišta, svi doktori svijeta me ne bi sastavili. Sjetio sam se svega, djetinjstva, porodice, rekao sam sebi: ‘Zar ti je to trebalo, Bogdane?’ Rukom sam dodirnuo snijeg zbog straha, a ne zbog prekoračenja nekih zakona fizike. Može se ostati na nogama i kod dužih letova. Samo, nije mi jasno ima li to smisla? Sjutra će neko probiti i granicu od 200 metara, prekosjutra će krenuti dalje, u lov za još luđim daljinama. Do kada?“, izjavio je poslije ovog impozantnog skoka Bogdan Norčič.
Da je ovaj rekord ostao zabilježen izjednačio bi ga Pavel Ploc 1983. godine, a oborio Mati Nikenen godinu dana kasnije.
Pored drugog mjesta na Novogodišnjoj turneji, najveći uspjeh Norčič je zabilježio na Svjetskom kupu 1980/81, kada je na takmičenju u Saporou osvojio drugo i treće mjesto.
Norčić je preminuo 2004. godine, u 51. godini života, nakon duge i teške bolesti.
Pročitajte i ovo: Prvi vječiti derbi – mećava, autogolovi, prvi het-trik i crveni karton
